Ni Frankenstein ni čudovište koje je stvorio nisu bili zeleni. U knjizi je boja zvijeri bila žuta, u filmu crno-bijela. Film Jamesa Whalea Frankenstein (1931.) nadahnut je knjigom Mary Shelley iz 1818. godine. U knjizi junak Victor Frankenstein nije liječnik, već švicarski student idealist. Bio je pod velikim utjecajem znanosti i kemije. Njegove ga opsesije vode do stvaranja živih bića od nežive materije. Kao rezultat, pojavljuje se stvorenje visoko 2,5 metra, izrađeno od dijelova leša. U romanu nije detaljno objašnjeno kako ga Frankenstein prikazuje, u filmu je to munja koja prikazuje čudovište. Posebni efekti koje vrijedi vidjeti postignuti su uz pomoć Tesline zavojnice. Osoba koja je izradila zavojnicu bio je Nikola Tesla (1856.-1943.), Srpski izumitelj izmjenične struje, koji je tada imao 75 godina.
Frankensteinova reakcija na ovo stvorenje, kako u romanu, tako i u filmu, jest “strah i gađenje”. Evo verzije Mary Shelley:
Mišići i vene pod njegovom žutom kožom bili su jedva pokriveni; kosa joj je bila sjajno crna i raspuštena; zubi su mu bili biserno bijeli; ali sve se to još strašnije suprotstavilo njegovim suznim očima. Bilo je to kao da su iste boje kao mutno bijele očne duplje. Činilo se da joj je koža naborana, a crne usne ravne.
Da bi stvorio ovaj izgled poput leša, vizažist Universal Studios Jack Pierce dizajnirao je čudovište s ravnim glavama i šarafom u vratu, kojeg glumi Boris Karloff. Iako je film snimljen crno-bijelo, Karloff je na svim filmskim plakatima prikazan zeleno.
Film je bio i hvaljen kritikama i dobar uspjeh na kino blagajnama. U prvom je tjednu u jednom kazalištu u New Yorku zaradio 53.000 USD (750.000 USD danas) i snimani su nastavci. Kad je strip Fran Kensteina izašao početkom četrdesetih godina, čudovište je ponovno prikazano zelenom bojom. Ta se tradicija nastavila u televizijskoj seriji Čudovišta šezdesetih. Iako je i ova serija snimana u crno-bijeloj tehnici, lik Hermana Munstera (komična verzija Borisa Karloffa) posvuda je prikazan zelenom bojom.
Stvorila ga je Mary Shelley’s, uvelike se razlikuje od nespretnog, govorećeg bića kojeg glumi Karloff. Spretan je i brz, može dobro govoriti, iako staromodno i sporo (trenirao se čitajući Miltonov izgubljeni raj). Poput tragične adaptacije prvog čovjeka Adama, odbija jesti meso i hrani se samo žirom i dudom. Zbog Frankensteinova odbijanja i usamljenosti kao rezultat srama njegovog unakaženog izgleda, izgara vatrom osvete i ubojstva. Na kraju odlazi na Sjeverni pol i zapali se kako bi uništio sve tragove svog postojanja.
Frankenstein, ili Moderni Prometej, napisala je Mary Shelley kad je imala samo 18 godina. Stvorio je ogromnu senzaciju. Osim što se u gotičkom romanu smatra prekretnicom, smatra se i prvim romanom znanstvene fantastike.