Pamćenje je jedan od ključnih aspekata našeg svakodnevnog funkcioniranja. Bilo da se radi o učenju na fakultetu, razumijevanju novih informacija na poslu ili jednostavno zapamćivanju važnih datuma, svi želimo poboljšati svoje mentalne sposobnosti. I dok se često čini da su nam potrebni učestali treninzi mozga ili specijalizirani suplementi, postoje stvari koje bismo trebali prestati raditi kako bismo unaprijedili svoje pamćenje. U nastavku istražujemo nekoliko uobičajenih navika koje, ako ih zadržimo, mogu negativno utjecati na našu sposobnost pamćenja.
Stalno multitaskanje
Multitasking ili istovremeno obavljanje više zadataka odavno se smatra vrlinom. Na prvi pogled, može se činiti kako efektivno kombiniranje raznih zadataka povećava našu produktivnost. Međutim, istraživanja su pokazala da multitasking zapravo umanjuje naše kognitivne sposobnosti. Na primjer, ako pokušavamo učiti o korisnim financijskim strategijama dok provodimo vrijeme na društvenim mrežama, vjerojatno nećemo upamtiti mnogo toga.
Umjesto da istovremeno radimo više stvari, preporučuje se fokusiranje na jedan zadatak u jednom trenutku. Ako trebate učiti, isključite notifikacije na telefonu, zatvorite društvene mreže i stvorite mirno okruženje. Postavljanjem jasnih vremenskih blokova za svaki zadatak, ne samo da ćete olakšati svoj rad, nego ćete i znatno poboljšati sposobnost pamćenja.
Nedovoljno sna
Mislite da ste sami sebi žrtva kad jednostavno nemate vremena spavati? Nažalost, nedostatak sna ima ozbiljan utjecaj na naše mentalne funkcije, uključujući i sposobnost pamćenja. Tijekom sna, naš mozak obrađuje informacije i učvršćuje sjećanja. Ako često ne spavate dovoljno, riskirate slabljenje svojih pamćenja.
Istraživanja sugeriraju da je važno osigurati 7 do 9 sati sna svake noći. Određena rutina spavanja, poput odlaska na spavanje i buđenja u isto vrijeme svakog dana, može poboljšati kvalitetu sna. Pokušajte se opustiti prije spavanja, izbjegavajući ekrane i teške obroke. Uz to, lagana meditacija ili čitanje knjige mogu biti odlični načini da umirite svoj um prije nego što se utonete u san.
Nedostatan fizički aktivnost
Fizička aktivnost nije samo ključna za naše tijelo, već i za mozak. Redovito vježbanje potiče protok krvi, a time i opskrbu mozga kisikom i hranjivim tvarima. Znanstvenici su otkrili da osobe koje se bave redovitom tjelesnom aktivnošću imaju bolju memoriju i kognitivne performanse.
Dobra vijest je što ne morate postati profesionalni sportaš da biste imali koristi od vježbanja. Čak i svakodnevne šetnje, vožnja bicikla ili ples s prijateljima mogu doprinijeti poboljšanju vašeg pamćenja. Nastojte u svoj raspored uklopiti najmanje 30 minuta fizičke aktivnosti svaki dan.
Loša prehrana
Prehrana igra presudnu ulogu u zdravlju našeg mozga. Konzumacija brze hrane, prerađenih grickalica i šećernih pića može imati negativan učinak na naše kognitivne funkcije. Umjesto toga, fokusirajmo se na zdravu prehranu bogatu antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama. Namirnice poput masne ribe, orašastih plodova, voća i povrća korisne su za našu memoriju.
Jedan jednostavan način da poboljšate svoju prehranu je uvođenje “zelenih smoothieja” u svoju dnevnu rutinu. Umiješajte špinat, avokado, bananu i jogurt u blender, te uživajte u izvoru hranjivih tvari koji može poboljšati vaše pamćenje i energiju.
Povezivanje s tehnologijom
Dok su tehnologija i mobilni uređaji postali nezaobilazni dio naših života, prekomjerna ovisnost o njima može nas osloboditi potrebe da koristimo svoje kognitivne sposobnosti. Ako cijelo vrijeme imamo pristup informacijama putem pametnog telefona ili interneta, riskiramo gubitak sposobnosti pamćenja i kritičkog razmišljanja. Primjerice, ako neprestano koristite aplikacije za bilježenje i podsjetnike, možda će vam postati teže zapamtiti osnovne podatke.
Savjet je da se ponekad odvojite od tehnologije. Na primjer, pokušajte provesti neki dan bez telefona ili barem isključite obavijesti dok radite nešto važno. To će vam omogućiti da poboljšate fokus i sposobnost upijanja informacija jer ćete se prisiliti osloniti se na svoja vlastita sjećanja.
Nepravilna organizacija informacija
Jedan od ključnih aspekata učinkovito pamćenja je kako organiziramo informacije koje učimo. Kada pokušavamo upamtiti nove koncepte, može se činiti neodoljivim ako ne stvorimo strukturiran način asociranja tih informacija. Umjesto da pokušate upamtiti podatke nasumično, koristite tehnike kao što su mentalne mape ili skice.
Povezivanje novih informacija sa znanjem koje već imate može poboljšati vašu memoriju. Na primjer, ako učite o povijesnim događajima, pokušajte ih povezati s filmovima ili knjigama koje volite. Kako otkrijete veze, tako će vaša sposobnost pamćenja biti znatno bolja.
Ugledajte se na uspješne ljude, sve od studenata do profesionalaca, i primijetit ćete da su oni vješti u tehnikama organizacije informacija. Svi mi možemo naučiti iz njihovog pristupa, a dok se budemo usavršavali, primijetit ćemo napredak u načinu na koji pamtimo.
Iznemirenost i stres
Zadnje, ali ne manje važno, prekomjernim stresom i iznenađenjima možemo značajno narušiti svoju sposobnost pamćenja. Kada smo pod stresom, tijelo puša hormone koji ometaju ispravnu funkciju mozga. Što se više brinete oko nečega, to je teže usredotočiti se i upamtili informacije.
Neki jednostavni načini za smanjenje stresa uključuju vežbe disanja, meditaciju, ili čak kreativne aktivnosti poput slikanja ili pisanja. Na primjer, terapija pisanjem može vam pomoći da izrazite svoje misli i osjećaje, čime ćete skratiti razinu stresa, a istovremeno uljepšati svoje pamćenje.
Prepoznajte navike koje imaju negativan utjecaj na vaše pamćenje, i napravite korake kako biste ih promijenili. Postajući svjesniji kako živite, bolja lakoća u usvajanju novih informacija postat će vaša svakodnevica. Uz više discipline i poticanja kreativnog mišljenja, stvar ćete vlastitu igru poboljšanja pamćenja na dugi rok.